Rad uz mirovinu: koliko se stvarno isplati nastaviti raditi nakon 65. godine?
Puna mirovina uz pola radnog vremena ili pola mirovine uz dulji rad: donosimo praktičnu računicu novih mogućnosti od 2026.
Nastavak rada nakon umirovljenja više nije samo izbor između plaće i mirovine. Od početka 2026. hrvatska pravila omogućuju širi raspon kombinacija, pa osoba koja ispuni uvjete za mirovinu može u određenim situacijama nastaviti raditi i istodobno primati cijelu ili dio mirovine. Upravo zato odluku više nema smisla donositi samo prema pitanju želite li još raditi. Treba izračunati koliki je ukupni prihod, koliko vrijedi dodatni staž i koliki su stvarni troškovi nastavka rada.
Korisnici starosne, prijevremene starosne i određenih drugih mirovina mogu raditi do polovice punog radnog vremena, odnosno do 20 sati tjedno, a pritom nastaviti primati mirovinu u punom iznosu. Od 1. siječnja 2026. osobe koje su navršile 65 godina i rade dulje od polovice punog radnog vremena mogu, pod propisanim uvjetima, raditi i uz isplatu polovice mirovine. To stvara sasvim novu računicu za nekoga tko ima mogućnost ostati kod poslodavca ili se nakon umirovljenja ponovno zaposliti.
Pola radnog vremena i puna mirovina može biti vrlo zanimljiva kombinacija
Pretpostavimo da osoba ima mirovinu od 800 eura, a za pola radnog vremena može dobivati 700 eura neto plaće. Ukupan mjesečni prihod bio bi približno 1.500 eura, prije eventualnih drugih poreznih ili osobnih okolnosti. U usporedbi sa samom mirovinom riječ je o velikoj razlici, osobito ako posao nije fizički težak i ne zahtijeva velik trošak prijevoza.
No ne treba gledati samo bruto razliku u prihodima. Ako posao znači svakodnevno putovanje, prehranu izvan kuće, dodatne troškove automobila ili potrebu za pomoći u kućanstvu, dio dodatne plaće time nestaje. Osoba koja za rad zaradi 700 eura, ali zbog njega mjesečno ima 200 eura dodatnih troškova, realno povećava raspoloživi prihod za oko 500 eura.
Još je važnije pitanje zdravlja i vremena. Rad nakon 65. godine nije samo financijska odluka. Ako dodatni prihod značajno povećava sigurnost i omogućuje da se ne troši postojeća ušteđevina, njegova vrijednost može biti velika. Ako osoba već ima dovoljno prihoda i posao joj ozbiljno smanjuje kvalitetu života, maksimaliziranje financijskog rezultata ne mora biti racionalan životni cilj.
Puno radno vrijeme uz polovicu mirovine traži konkretnu računicu
Nova mogućnost rada dulje od polovice punog radnog vremena uz isplatu polovice mirovine posebno je zanimljiva osobama koje žele nastaviti profesionalnu karijeru. Ako netko ima mirovinu od 900 eura, polovica iznosi 450 eura. Uz neto plaću od, primjerice, 1.500 eura, ukupni mjesečni priljev bio bi oko 1.950 eura.
To je više nego sama plaća ili sama mirovina, ali nije dovoljno pogledati samo jedan mjesec. Treba uzeti u obzir koliko dugo osoba planira raditi, kako dodatni staž može utjecati na kasniji iznos mirovine i ima li pravo nakon određenog razdoblja tražiti ponovno određivanje mirovine. HZMO navodi da korisnik koji nakon stjecanja prava na mirovinu ostvari najmanje jednu godinu novog mirovinskog staža može zatražiti ponovno određivanje mirovine.
Zato se nastavak rada može gledati i kao način povećanja sadašnjih prihoda i kao potencijalno povećanje buduće mirovine. Najkorisnije je prije odluke napraviti dvije usporedbe. Prva je jednostavna mjesečna: mirovina bez rada nasuprot plaći plus mirovini umanjenoj prema pravilima. Druga treba uključiti dodatne troškove posla i vrijednost slobodnog vremena. Tek tada se vidi isplati li se nastavak rada financijski i osobno.
Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje — rad korisnika mirovina i pravila od 2026.
Informacije služe edukaciji i općem informiranju te ne zamjenjuju individualni investicijski, pravni ili porezni savjet. Prije odluke provjerite važeće uvjete i relevantne službene izvore.


