Hrvatska danas živi s problemom velikog broja blokiranih građana. Možda ste i vi među njima? Rast blokiranih računa, ali i ukupnog duga posljedica je pet osnovnih čimbenika:

1. Dugogodišnja recesija u Hrvatskoj koja je rezultirala gašenjem brojnih malih i srednjih poduzeća, a posljedično i radnih mjesta, smanjenjem plaća, povećanjem kamatnih stopa na kredite koji su se sve teže mogli vraćati;

2. Dugotrajne sudske naplate velikih dugova građana koji su svoje poslovne poduhvate jamčili osobnom imovinom;

3. Promjena načina provedbe prisilne naplate kojeg je preuzela FINA sukladno zakonu iz 2011. godine;

4. Negativan trend iseljavanja radno aktivnog stanovništva;

5. Nedovoljna financijska pismenost građana u odnosu na razvijene članice Europske Unije.

Posljednji uzrok posebno je važan budući da Hrvatska ipak posljednjih nekoliko godina bilježi pomak po pitanju gospodarskog rasta, minimalan rast broja zaposlenih, što ipak daje vrlo skroman doprinos smanjenju broja blokiranih.

U određenim fazama neplaćanja, i tvrtke i građani ponavljaju iste pogreške, zbog čega se dugovanje prema nekoj drugoj pravnoj ili privatnoj osobi ili državi pretvara u opterećenje koje negativno može utjecati na svakodnevni život ili posao. Prestanak otplate (prema banci, komunalnoj tvrtki, Poreznoj upravi, telekom operateru ili nekome drugome) uvijek ima svoje posljedice. Važno je preuzeti odgovornost za vlastite troškove i ostvariti početni kontakt s vjerovnikom. Upravo komunikacijom možete spriječiti rast osnovnog duga. 

Ako ne započnete razgovor s vjerovnicima, početni dug kontinuirano raste ovisno o trajanju procesa naplate, uvećava se za zakonsku zateznu kamatu te uslijed troškova ovrhe ili sudskog procesa vrlo brzo postaje teret koji se mnogima čini nemogućim za riješiti. Što kada se dugovanja prestanu redovno otplaćivati?

Ilustrirat ćemo prikaz posljedica neplaćanja duga – kako redovna otplata kredita uslijed neplaćanja dovodi do prezaduženosti, blokade i mnogih drugih problema:

• prestanak redovne otplate anuiteta (rate);
• banka šalje prve opomene svim sudionicima kreditnog odnosa;
• zbog nemogućnosti naplate, banka aktivira instrument osiguranja kod kojih je naplata moguća bez dodatnih ovršnih rješenja (naplata od sudužnika, a potom i od jamca ako postoji u kreditnom odnosu);
• istovremeno/ili ako se kredit i dalje ne otplaćuje, banka šalje izjave o suglasnosti zaplijene primanja poslodavcu za provedbu tzv. “administrativne zabrane” na dio plaće ili šalje zadužnicu za naplatu duga na FINU;
• Fina provodi nalog i provodi blokadu, ili na dospjeli dug ili čak na puni iznos cijelog kredita;
• banka otkazuje kredit i pokreće ovršni postupak naplate kredita kako bi se provela naplata putem nekretnine (u slučaju da je, kao kod primjerice stambenog kredita, nekretnina instrument osiguranja);
• banka dobiva spor i ako nekretnina nije zakonski izuzeta iz ovrhe (na temelju Ovršnog zakona), nadležni sud provodi dražbu o prodaji nekretnine;
• na dražbi je nekretnina prodana drugom vlasniku (često samom vjerovniku, ako nema zaineresiranih kupaca, ili drugoj privatnoj osobi ili tvrtki), vrlo često za manji iznos od procijenjene vrijednosti, što minimalno umanjuje već podosta uvećani dug;
• istovremeno, sud donosi ovršno rješenje kako bi novi vlasnik mogao raspolagati sada već svojom nekretninom. Ako dužnik i izađe iz nekretnine, ostaje dužan ukoliko prodajnom cijenom nekretnine nisu podmirena sva dugovanja;
• banka može donijeti odluku o angažmanu agencije za upravljanje potraživanjima. Pritom agencija može preuzeti naplatu u ime banke, pri čemu je banka i dalje „vlasnik“ duga. Druga opcija je da banka donese odluku o prodaji dijela svojih “loših” potraživanja i time vlasnikom duga po kreditu postaje agencija za upravljanje potraživanjima, odnosno na taj način postaje jedini, primarni vjerovnik.
• Agencija u oba slučaja preuzima i nastavlja komunikaciju s dužnikom s ciljem pronalaska optimalnog i efikasnog rješenja za samog dužnika

Prilikom preuzimanja duga od izvornog vjerovnika, Agencije za upravljanje potraživanjima pritom obavještavaju o tome dužnika te nastoje ostvariti s njime kontakt, budući da nije rijedak slučaj da pisana obavijest ne dospije do dužnika zbog promjene adrese ili slično. Komunikacija je ključna za postizanje dogovora i pronalazak efikasnog rješenja kako bi se podmirio nastali dug. Ponekad je teško u kratkom roku platiti cijeli iznos, zbog čega agencije nastoje dužniku maksimalno izaći u susret i nude mu prilagođena rješenja plaćanja, u skladu s financijskom situacijom u kojoj se nalazi. Agencije preuzimanjem potraživanja ne uvećavaju otkupljeno dugovanje i ne stvaraju dužniku dodatne troškove, no važno je da se dužnici uključe u komunikaciju po pozivu, odnosno po primitku obavijesti.

Za vrijeme blokade, dužnik može koristiti sva zakonska prava (raspolagati dijelom svojih primanja koji su zakonom zaštićeni i koji se isplaćuju na poseban račun kojeg dužnik otvara u FINA-i, tražiti zaštitu kroz pokretanje osobnog stečaja). No, na duži rok, ako ne dogovori otplatu svog duga koji kontinuirano raste, neće ostvariti pravo na potpunu financijsku slobodu.

Vrlo često, uslijed blokade računa, dužnik više ne može otplaćivati ostala svoja zaduženja pa je uskoro blokiran od strane više vjerovnika. Tada problem rasta ukupnog duga postaje još složeniji, a dužnik osjeća da ne postoji način kako izaći iz te situacije.

Glavni savjeti što tada učiniti:

• potrebno je uvijek razgovarati s vjerovnikom (posebno na samom početku ili čak prije prvog kašnjenja otplate – iskoristiti pravo na moratorij ili reprogram u slučaju zdravstvenih poteškoća te gubitka posla);
• ako je agencija za naplatu potraživanja preuzela vaše dugovanje, ne odbijajte pozive i zatražite s njima sporazum kako nastaviti s otplatom i smanjiti uvećani dug u cilju izlaska iz blokade – agencije nastoje dužniku maksimalno izaći u susret, ne uvećavaju otkupljeno dugovanje i ne stvaraju dužniku dodatne troškove. No treba imati na umu da se zakonska zatezna kamata obračunava na svako dugovanje od datuma dospijeća;
• ako s vjerovnikom dogovor nije moguć, ili ih ima više, potražite na stranicama Ministarstva financija registrirane savjetnike koji imaju ovlaštenja i znanje razmotriti mogućnosti restrukturiranja svih dugovanja;
• nemojte čekati da se dug naplati sudskim putem, pokušajte s vjerovnikom postići rješenje izvansudskom nagodbom ili u okviru Centra za mirenje ili u okviru procesa osobnog stečaja;
• ako ste zbog ozbiljne bolesti ostali bez posla ili ste upali u financijske probleme zbog troškova liječenja, zatražite pogodnosti otplate pri otplati kod vjerovnika. To za vjerovnika nije zakonska obaveza, ali imate pravo pokušati;
• provjerite jeste li uz kredit ugovorili policu osiguranja naplate kredite koja vas štiti od slučajeva gubitka zaposlenja ili dugotrajnog bolovanja;
• Nikada ne tražite rješenje svog problema kod nelegalnih kreditora, niti pozajmicama od nepoznatih osoba.

Evo i malo zanimljivih podataka za razmišljanje:

• sveprisutan trend rasta prezaduženih i blokiranih građana upućuje na nedostatak financijskog obrazovanja stanovništva u našoj zemlji
• najveći udio u ukupnom iznosu duga leži u velikim dugovanjima zbog poslovnih projekata – 50 najzaduženijih ima ukupni dug od 4,4 milijarde kuna
• 100.000 građana privatnim vjerovnicima duguje do 10.000 kuna glavnice
• više od 80.000 dužnika u dugotrajnoj su blokadi
• najveći postotak “blokiranih” građana ima dugovanja prema telekomunikacijskim operaterima
• tek oko 32.000 građana prima socijalne naknade, što znači da je tek 10 posto posto od ukupnog broja dužnika uistinu klasificirano kao “socijalni slučaj”
• osim glavnice u ukupni iznos duga ubrajaju se i kamate, troškovi pokretanja i provedbe svih ovršnih procesa i slično – kamata nekad prelazi i 50 posto ukupnog iznosa nastalog duga
• Hrvatska u broju dužnika nije poseban slučaj – samo je u Njemačkoj, primjerice, registrirano 9 milijuna prezaduženih građana

Primjeri restrukturiranja dugova s više vjerovnika (u suradnji sa savjetnicima za restrukturiranje dugova)*:

Z.T. (51) iz Zagreba,

• rastavljena majka četvero djece, plaćala alimentaciju suprugu 1.250 kuna za najmlađeg sina maturanta, dobila rješenje o ukidanju alimentacije koja joj je remetila kreditnu sposobnost;
• zaposlena u privatnoj tvrtki, s primanjima od 7.000 kuna;
• ukupna dugovanja: 121 tisuću kuna;
• razlozi prezaduženosti: razvod i povezani troškovi, školovanje djece, podstanarstvo;
• dugovanja: iznos dugovanja po nenamjenskom kreditu – 111.000 kuna, dugovanja telekom operaterima – 10.000 kuna;
• postignuta nagodba s jednom od agencija za upravljanje potraživanjima – na temelju dva kredita za restrukturiranje umanjen dug na 75.000 kuna;
• Izlazak iz blokade.

 A.T. (40) iz Zagreba,

• rastavljena, dvoje djece, živi u vlastitom stanu sa sestrom;
• zaposlena u državnoj službi – mjesečna primanja 5.600 kuna;
• razlozi prezaduženosti: jamac bivšem suprugu za stambeni kredit kojeg je suprug prestao otplaćivati, prestanak plaćanja ostalih, vlastitih obaveza;
• blokada u FINI u iznosu 110.000 kuna po različitim osnovama (dug zbog neplaćanja dopunskog osiguranja, dugovanja otkupila agencija za upravljanje potraživanjima, porezna dugovanja i dugovanja po osnovi članarina prema sindikatu);
• postignute nagodbe sa svim vjerovnicima do ukupnog duga od 55.000 kuna;
• način restrukturiranja: jednim restrukturiranim kreditom.

T.B. (72) iz malog rada na području Zagrebačke županije:

• otac dvoje odrasle djece, svi članovi obitelji žive u istom kućanstvu u vlastitoj kući;
• suprug i supruga u mirovini, oboje djece stalno je zaposleno;
• svi osim supruge su blokirani – od obročnih otplata, telekoma, režija, agencija, banaka, zadruga…
• nagodbe: svi su vjerovnici bili spremni na pregovore i otpise dijela dugovanja;
• razlozi prezaduženosti: zajedno sa suprugom ostao bez posla i prijevremeno umirovljen, troškovi života su ostali isti, a primanja su se smanjila, djeca još nisu imala prihoda;
• način restrukturiranja:
• deblokada jednog računa i uplata viška sredstava iz kredita na očevidnik drugog djeteta,
• drugo dijete realiziralo kredit za reprogram kojom objedinjava svoje obveze,
• djelomična deblokada T.B računa, objedinjavanje većine njegovih obveza hipotekarnim kreditom
• Ukupan iznos dugovanja cijele obitelji – više od 200.000 tisuća kuna, ukupan dug smanjen za 30%.

* Primjeri su isključivo informativnog karaktera na temelju individualnog slučaja te se ni na koji način ne mogu jednoznačno primijeniti kod drugih osobnih zaduženja.