Novi Zakon o potrošačkim kreditima kreće 20. studenoga: što se mijenja za građane
Novi zakon od 20. studenoga uređuje odustanak od kredita, naknade, prijevremenu otplatu i zaštitu korisnika. Donosimo što građani trebaju znati.
Hrvatska 20. studenoga dobiva novi Zakon o potrošačkim kreditima koji u jedinstveni okvir stavlja potrošačke i stambene kredite. Za građane promjena nije zanimljiva zato što će krediti preko noći postati jeftiniji — to se neće dogoditi — nego zato što zakon preciznije uređuje informacije koje banka mora dati prije potpisa, pravo na odustanak, troškove prijevremene otplate i postupanje prema korisnicima koji upadnu u probleme s otplatom.
Kreditna sposobnost pritom ostaje jednako važna kao i dosad. Banka i dalje mora procijeniti može li korisnik realno vraćati dug, a HNB-ova ograničenja zaduživanja određuju koliko se prihoda smije opteretiti kreditnim obvezama. Novi zakon prvenstveno detaljnije definira prava potrošača nakon što uđe u kreditni odnos.
Od kredita se može odustati u roku od 14 dana
Potrošač ima pravo u roku od 14 dana odustati od ugovora o kreditu bez navođenja razloga. Rok u pravilu počinje teći od dana sklapanja ugovora, odnosno kasnije ako je potrošač tek naknadno primio sve propisane informacije i uvjete.
To pravo ne znači da netko može podići kredit, koristiti novac dva tjedna i zatim ga jednostavno vratiti bez troška. Ako su sredstva već povučena, treba vratiti glavnicu i kamatu koja je nastala za vrijeme korištenja novca. Smisao odredbe je dati potrošaču dodatno razdoblje za promišljanje o velikoj financijskoj obvezi, a ne omogućiti besplatan kratkoročni zajam.
Posebno su zanimljiva pravila za stambene kredite. Banka kod stambenog potrošačkog kredita više ne smije ugovoriti niti naplatiti naknadu za obradu ili odobravanje kredita. Nakon sklapanja ugovora također, uz zakonom određene iznimke, ne može jednostavno uvoditi nove naknade koje nisu postojale kada je kredit ugovoren.
Prijevremena otplata postaje transparentnija
Građanin koji želi prije roka vratiti dio ili cijeli kredit ima pravo na smanjenje ukupnih troškova koji se odnose na preostalo razdoblje otplate. Banka mu na pisani zahtjev mora dostaviti informacije potrebne za donošenje odluke, uključujući financijske posljedice prijevremene otplate i eventualnu dopuštenu naknadu.
Kod običnih potrošačkih kredita naknada je moguća samo pod određenim uvjetima, prije svega tijekom razdoblja fiksne kamatne stope. Ne smije biti viša od jedan posto prijevremeno otplaćenog iznosa ako do redovnog dospijeća ima više od godinu dana, odnosno 0,5 posto ako je preostalo kraće razdoblje.
Još je važniji prag od 10.000 eura. Naknada se smije obračunati samo ako ukupna prijevremena otplata premašuje 10.000 eura unutar 12 mjeseci, i to samo na dio iznad tog praga. Kod stambenog potrošačkog kredita pravilo je još jednostavnije: banka ne smije naplatiti naknadu za djelomičnu ni potpunu prijevremenu otplatu.
Što ako banka poveća kamatnu stopu
Ako banka povećava kamatnu stopu potrošačkog kredita, korisnika mora o tome obavijestiti najmanje 15 dana prije početka primjene povećanja. U takvoj situaciji potrošač ima tri mjeseca od primitka obavijesti da kredit prijevremeno otplati bez naknade za prijevremenu otplatu.
Ako banka pravodobno ne dostavi propisanu obavijest, primjenu nove kamatne stope mora odgoditi do sljedećeg obračunskog razdoblja. To potrošaču daje vrijeme da razumije promjenu i reagira prije nego što veća kamata počne utjecati na njegove obveze.
Banke moraju ranije reagirati na probleme s otplatom
Procjena kreditne sposobnosti mora se temeljiti na relevantnim informacijama o prihodima, rashodima i drugim financijskim okolnostima korisnika. Kod stambenih kredita ne smije se pretežito oslanjati na pretpostavku da je nekretnina dovoljno vrijedna ili da će joj cijena u budućnosti rasti. Ključna mora biti stvarna sposobnost osobe da dug vraća iz svojih prihoda.
Zakon detaljnije uređuje i postupanje prema klijentima koji počnu kasniti. Banke moraju imati postupke za rano prepoznavanje problema i razmatrati odgovarajuće mjere prije nego što situacija preraste u ozbiljnu prisilnu naplatu. To može uključivati promjenu dinamike otplate ili druga rješenja primjerena konkretnom slučaju, ali ne znači automatski oprost duga.
Vjerovnik će najmanje jednom godišnje morati potrošaču bez naknade dostaviti obavijest o stanju njegova kredita, najkasnije do 31. ožujka za prethodnu godinu. Takav pregled može biti koristan i građanima koji uredno otplaćuju kredit jer daje jasniju sliku preostalog duga i olakšava odluku o eventualnoj prijevremenoj otplati ili refinanciranju.
Novi zakon neće preko noći promijeniti svaki stari kredit. Prijelazne odredbe znače da kod ugovora sklopljenih ranije treba provjeriti koja se nova pravila na njih primjenjuju. Za nove kredite sklopljene nakon početka primjene zakona okvir će biti mnogo jasniji.
Izvori i povezani sadržaji
Izvor: Zakon o potrošačkim kreditima, NN 86/2026.
Povezani sadržaji: EKS bez žargona · Kada se refinanciranje isplati?
Informacije služe edukaciji i općem informiranju te ne zamjenjuju individualni investicijski, pravni ili porezni savjet. Prije odluke provjerite važeće uvjete i relevantne službene izvore.
