Zarađujete dodatno uz plaću? Kako pravilno rasporediti honorare i izbjeći financijske pogreške

Honorari, povremeni projekti i drugi dodatni poslovi mogu poboljšati kućni budžet. Ali prihod koji ne stiže svakog mjeseca nije dobro koristiti za obveze koje morate plaćati redovito. Donosimo praktičan sustav upravljanja dodatnom zaradom i objašnjavamo što treba provjeriti kod poreza i ugovora.

Dodatnih nekoliko stotina eura mjesečno mnogim bi kućanstvima znatno olakšalo život. Netko ih zaradi pisanjem, podučavanjem ili prevođenjem, netko povremenim projektima, dodatnim radom kod drugog poslodavca ili pružanjem usluga putem interneta.

Problem nastaje kada se povremena zarada počne doživljavati kao siguran mjesečni prihod. Tada se lako preuzmu nove obveze, povećaju troškovi i ugovore pretplate ili rate koje ostaju i nakon što dodatni posao završi.

Zato je najvažnije razlikovati koliko ste zaradili, koliko vam je doista ostalo na raspolaganju i koliko tog novca možete sigurno planirati za buduće mjesece.

Nisu svi dodatni prihodi jednaki

Dodatna zarada može dolaziti iz različitih izvora, a svaki zahtijeva drukčiji pristup.

Ako uz redovitu plaću imate drugi ugovoreni posao s predvidljivom mjesečnom isplatom, taj prihod može biti relativno stabilan. Ipak, treba provjeriti trajanje ugovora i mogućnost prestanka angažmana.

Povremeni honorari za projekte znatno su neizvjesniji. Jednog mjeseca možete naplatiti 700 eura, drugog 200, a trećeg ništa.

Postoje i jednokratni primici, primjerice bonus ili nagrada. Oni mogu povećati raspoloživ novac, ali ne bi trebali postati temelj dugoročnog planiranja.

Posebno je važno razlikovati dodatni prihod od prodaje vlastitih stvari. Ako prodate stari bicikl za 200 eura, povećali ste stanje na računu, ali niste stvorili izvor zarade koji možete očekivati svakog mjeseca.

Bruto honorar nije isto što i novac koji možete potrošiti

Jedna od najčešćih pogrešaka jest planiranje potrošnje prema ugovorenom iznosu honorara.

Ako ste za određeni posao ugovorili 600 eura, najprije morate znati je li riječ o bruto ili neto iznosu, tko obračunava porez i doprinose te imate li dodatne troškove povezane s radom.

U Hrvatskoj porezni tretman ovisi o pravnoj osnovi primitka. Isplata prema ugovoru o djelu, autorskom ugovoru, ugovoru o dodatnom radu ili računu registrirane djelatnosti nema nužno isti obračun.

Nije sve što se u svakodnevnom govoru naziva honorarom automatski autorska naknada. Da bi se rad tretirao kao autorsko djelo, moraju biti ispunjene odgovarajuće zakonske pretpostavke.

Kod povremenog angažmana za domaćeg isplatitelja dio obveza može obračunavati isplatitelj. Kod samostalne djelatnosti ili rada za inozemnog klijenta obveze mogu biti drukčije.

Zbog toga ne postoji jedan postotak poreza koji bi vrijedilo univerzalno oduzeti od svakog honorara. Prije nego što novac uključite u osobni budžet, zatražite obračun ili provjerite porezni tretman konkretne isplate.

Primjer: u četiri mjeseca zaradili ste 1.500 eura, ali ne redovito

Pogledajmo osobu koja dodatno radi povremene projekte. U nastavku su iznosi koji su joj stvarno ostali na raspolaganju nakon pripadajućih poreza i izravnih troškova.

Mjesec	Raspoloživi dodatni prihod
Siječanj	300 €
Veljača	700 €
Ožujak	0 €
Travanj	500 €
Ukupno	1.500 €

Prosjek iznosi 375 eura mjesečno. No bilo bi pogrešno na temelju toga zaključiti da osoba sigurno može preuzeti novu mjesečnu obvezu od 300 eura.

U ožujku nije primila ništa, a ne postoji jamstvo da će sljedeća četiri mjeseca biti bolja.

Prosjek pomaže razumjeti prošlu zaradu. Ne jamči buduću isplatu.

Zato redovite troškove stanovanja, hrane, režija i otplate kredita treba, kad god je moguće, planirati prema stabilnim primanjima. Nepravilne prihode bolje je usmjeravati prema pričuvama i ciljevima koji se mogu prilagođavati.

Kako rasporediti dodatnih 500 eura?

Pretpostavimo da vam je nakon svih poreznih obveza i troškova rada ostalo 500 eura.

Jedan praktičan način raspodjele izgleda ovako:

Namjena	Iznos
Financijska pričuva	200 €
Smanjenje postojećeg duga	150 €
Planirani veći trošak	100 €
Slobodna potrošnja	50 €
Ukupno	500 €

Ovakva raspodjela nije univerzalno pravilo. Osoba bez dugova može veći dio usmjeriti u štednju, dok kućanstvo s nepodmirenim nužnim računima prvo mora riješiti te obveze.

Najvažnije je da raspodjelu odredite prije nego što novac počnete trošiti.

Ako svaki honorar jednostavno ostavite na tekućem računu, teško ćete primijetiti koliko je dodatne zarade otišlo na svakodnevne sitne kupnje.

Dodatni rad uz stalno zaposlenje: na što paziti?

U Hrvatskoj radnik koji već radi u punom radnom vremenu, uz zakonom propisane uvjete, može sklopiti ugovor o dodatnom radu s drugim poslodavcem.

Kod takvog ugovora u pravilu se može ugovoriti najviše osam sati tjedno. Zakon dopušta i određene posebnosti kod nejednakog rasporeda radnog vremena, uz propisana ograničenja.

Radnik prije početka dodatnog rada mora pisanim putem obavijestiti matičnog poslodavca. Matični poslodavac može pod propisanim uvjetima zatražiti prestanak dodatnog rada, primjerice zbog sukoba sa zakonskom zabranom natjecanja.

No ta pravila ne treba automatski poistovjećivati s autorskim ugovorom, ugovorom o djelu ili obavljanjem vlastite registrirane djelatnosti. Pravna priroda angažmana određuje koja se pravila primjenjuju.

Prije prihvaćanja posla provjerite ugovor, način obračuna naknade, rokove plaćanja i svoje obveze. Ako određenu djelatnost obavljate trajno i organizirano, potrebno je provjeriti treba li je odgovarajuće registrirati.

Pet troškova koje honorarci često podcjenjuju

Pri računanju stvarne zarade lako se zanemare izdaci koji ne nastaju kod svakog posla, ali tijekom godine mogu biti značajni.

Prvi su porezi i doprinosi, čiji obračun ovisi o vrsti rada i statusu osobe.

Drugi je oprema: računalo, telefon, softverske licence, alati ili profesionalni materijal.

Treći su prijevoz i drugi neposredni troškovi obavljanja posla.

Četvrti je vrijeme koje ne možete posebno naplatiti. Pregovaranje s klijentom, priprema ponude, administracija i naplata također su dio posla.

Peti je rizik kašnjenja ili izostanka naplate. Čak i kada je usluga obavljena, novac možda neće sjesti na račun u mjesecu u kojem ste ga očekivali.

Zato uz iznos koji naplaćujete pratite i vrijeme potrebno za obavljanje posla te sve povezane troškove. Tek tada možete ocijeniti je li angažman financijski isplativ.

Treba li otvoriti poseban račun?

Za osobnu evidenciju povremenih prihoda može biti korisno imati odvojenu štednju ili podračun, ako to banka omogućuje pod prihvatljivim uvjetima.

Takvo razdvajanje pomaže pratiti koliko ste dodatno zaradili, koliko novca treba sačuvati za eventualne obveze te koji je iznos doista raspoloživ za osobnu potrošnju.

Ali odvojeni osobni račun nije zamjena za zakonom propisane poslovne evidencije ili račune kada obavljate registriranu djelatnost.

Za osnovno planiranje dovoljna je i jednostavna tablica s datumom ugovora, ugovorenim iznosom, očekivanom isplatom, stvarno primljenim novcem, poreznim obvezama i povezanim troškovima.

Kada dodatna zarada ima najveću vrijednost?

Dodatni prihod najviše pridonosi financijskoj sigurnosti kada smanjuje dugove, povećava pričuvu ili omogućuje ostvarenje ciljeva bez novog zaduživanja.

Njime možete financirati obrazovanje, kupnju opreme potrebne za rad, veći popravak ili dio godišnjeg odmora. Ali oprez je potreban ako zbog privremene zarade povećavate stalne troškove.

Vrijedi razmišljati i o drugoj strani dodatnog rada. Ako zbog honorara nemate dovoljno vremena za odmor, obitelj ili redoviti posao, stvarna cijena zarade možda je viša nego što pokazuje stanje na bankovnom računu.

Dodatni rad nije uvijek najbolji način poboljšanja financija. Ponekad je korisnije pregovarati o osnovnoj plaći, steći novu kvalifikaciju ili smanjiti ponavljajuće troškove.

Najbolji rezultat nije samo više zarađenog novca, nego više financijske sigurnosti.

Izvori i povezani sadržaji

Izvori: Zakon o radu – odredbe o dodatnom radu, NN 151/2022; Zakon o porezu na dohodak; START – službene informacije o pokretanju poslovanja.

Povezani sadržaji: Prva plaća: kako je rasporediti? · Kako složiti mjesečni budžet koji stvarno funkcionira? · Koliko novca trebate imati za hitne slučajeve?