Preskoči na sadržaj
Osobne financije — Novac je važan dio života.
Bolje odluke.
Sigurnija budućnost.
Financijska škola ↗
Štednja i ulaganje

Hrvatski investicijski račun: što se priprema za 2027. i zašto još nije gotova stvar

HIR bi trebao omogućiti porezno povoljnije ulaganje u dionice, ETF-ove i fondove. Objašnjavamo što je predloženo, a što još nije konačno.

Muškarac uz prijenosno računalo pregledava financijsku dokumentaciju
Fotografija: Michael Burrows / Pexels

Hrvatska bi od 2027. trebala dobiti novi model ulaganja građana — Hrvatski investicijski račun, odnosno HIR. Vlada ga predstavlja kao jednostavniji i porezno povoljniji način ulaganja u dionice, obveznice, fondove i druge financijske instrumente, uz ideju da dio štednje koja danas stoji na bankovnim računima postupno prijeđe na tržište kapitala.

Ali početkom studenoga postoji vrlo važna ograda: zakon još nije donesen. Hrvatski sabor završio je prvo čitanje i 25. rujna prihvatio prijedlog, uz zaključak da se primjedbe i mišljenja iz rasprave upute Vladi radi izrade konačnog prijedloga. Zato sve brojke i pravila koja se danas spominju treba čitati kao sadržaj aktualnog prijedloga, a ne kao konačne uvjete koji već vrijede.

Ako zakon bude donesen u predloženom obliku, HIR neće biti nova vrsta klasičnog bankovnog računa. Bit će to posebno regulirani investicijski račun preko kojeg bi građani mogli držati i trgovati dionicama, obveznicama, instrumentima tržišta novca, UCITS fondovima i ETF-ovima.

Zašto bi HIR mogao biti zanimljiv običnom ulagaču?

Najveća promjena nije u tome što će građani dobiti pristup novim proizvodima. Već danas mogu kupovati dionice, fondove i ETF-ove preko različitih posrednika. Glavna ideja HIR-a je pojednostaviti porezni i administrativni dio ulaganja.

Prema prijedlogu, pojedinačna kupnja, prodaja, zamjena ili reinvestiranje financijskih instrumenata unutar računa ne bi se tretirali kao zaseban porezno relevantan događaj dok korisnik poštuje zakonska pravila. To bi bilo posebno praktično ljudima koji povremeno mijenjaju strukturu portfelja ili reinvestiraju prinose, jer ne bi morali za svaku transakciju zasebno razmišljati o poreznoj evidenciji.

Ministarstvo financija predlaže i da građanin može imati samo jedan takav račun. Administrativni dio vodio bi ovlašteni posrednik, a Hanfa bi objavljivala popis pružatelja koji ispunjavaju uvjete.

Limit od 200.000 eura nije preporuka koliko treba uložiti

Prema trenutačnom prijedlogu, kumulativne uplate bile bi ograničene na 200.000 eura po osobi. Za dugoročne ulagače predviđena je mogućnost povećanja limita za dodatnih 50.000 eura.

Takve velike brojke mogu ostaviti dojam da je HIR zamišljen samo za imućnije građane, ali limit je gornja granica, ne preporučeni iznos. Račun bi mogao biti relevantan i nekome tko svaki mjesec ulaže 50 ili 100 eura.

Mnogo važnije pitanje od limita jest što korisnik kupuje unutar računa. Porezno povoljan okvir ne pretvara rizično ulaganje u sigurno. Dionica koja padne 40 posto neće postati dobra investicija zato što je kupljena preko HIR-a.

Najmanje 20 posto portfelja trebalo bi biti povezano s Hrvatskom

Jedan od elemenata prijedloga jest obveza da najmanje 20 posto portfelja bude povezano s hrvatskim financijskim instrumentima. Time Vlada želi postići dvostruki učinak: građanima ponuditi porezno povoljniji investicijski račun, a dio njihove dugoročne štednje usmjeriti prema domaćem tržištu kapitala.

Upravo je ta odredba otvorila raspravu u saborskom Odboru za financije. Postavljeno je pitanje zašto je odabran baš prag od 20 posto i je li dovoljno fleksibilan s obzirom na veličinu hrvatskog tržišta. Predstavnici Ministarstva odgovorili su da će se primjedbe razmotriti pri pripremi konačnog prijedloga.

To je dobar primjer zašto danas još nije razumno izrađivati osobni investicijski plan kao da su sva pravila HIR-a konačna.

Što će biti s ulaganjima koja građani već imaju?

To je možda najzanimljivije praktično pitanje za ljude koji već ulažu u ETF-ove, fondove ili domaće dionice. U saborskoj raspravi otvoreno je pitanje hoće li postojeću imovinu biti moguće prenijeti na HIR i kako će se takav prijenos računati u propisani limit.

Zato netko tko već ima ozbiljniji portfelj ne treba žuriti s prodajom postojećih ulaganja samo zato da bi „čekao HIR”. Prije bilo kakvog porezno važnog poteza treba vidjeti konačni zakon, prijelazna pravila i način na koji će posrednici provoditi prijenos.

HIR nije zamjena za štednju ni mirovinski fond

Najveća pogreška bila bi novi račun predstavljati kao novu sigurnu štednju s boljim prinosom. HIR je okvir za ulaganje, a rezultat ovisi o instrumentima koji se unutar njega odaberu.

Netko tko ulaže pretežno u državne obveznice imat će drukčiji profil rizika od osobe koja većinu sredstava drži u dioničkim ETF-ovima. Treća osoba može odabrati pojedinačne dionice i preuzeti još veći rizik.

HIR također ne zamjenjuje financijsku pričuvu. Novac za hitne slučajeve i dalje bi trebao biti lako dostupan i ne bi trebao ovisiti o tome kakva je situacija na burzi u trenutku kada vam zatreba. Isto tako, račun nije isto što i dobrovoljni mirovinski fond, koji ima drugačija pravila, vremenski horizont i poticaje.

Što možemo zaključiti već danas?

Vladin prijedlog predviđa početak primjene od 1. siječnja 2027., ali parlamentarni postupak još nije završen. Najrazumnije je HIR pratiti kao potencijalno važnu promjenu za hrvatske građane koji ulažu, ali ne govoriti o njemu kao o gotovom proizvodu.

Ako konačni zakon zadrži porezne pogodnosti i jednostavniju administraciju iz prvog prijedloga, HIR bi mogao značajno smanjiti jednu od prepreka zbog kojih dio građana izbjegava tržište kapitala. Ono što neće napraviti jest ukloniti rizik ulaganja.

Porezna pogodnost može biti vrlo korisna. Ali i dalje prvo treba znati što kupujete, zašto to kupujete i koliko dugo ste spremni držati novac uloženim.

Izvori i povezani sadržaji

Izvori: Ministarstvo financija — prijedlog HIR-a; Hrvatski sabor — P.Z. br. 338; Odbor za financije i državni proračun.

Povezani sadržaji: Štednja ili ulaganje: što je prikladno za koji cilj? · Imate 1.000 eura viška?

Važno za financijske odluke

Informacije služe edukaciji i općem informiranju te ne zamjenjuju individualni investicijski, pravni ili porezni savjet. Prije odluke provjerite važeće uvjete i relevantne službene izvore.